Argentinsko zlatarstvo

Otvaranje izložbe: Argentinsko zlatarstvo – 40 srebrnih posuda za mate za 40 godina rada, umetnik Emilio Patarka

Etnografski muzej, utorak 10. septembar u 19 sati

Trajanje izložbe: 10. 9 – 25. 9. 2019

Ukoliko etnologiju smatramo naukom o narodu, onda nam ova umetnička izložba prikazuje trenutne i jedinstvene odlike argentinskog naroda i postojeću vezu između dve kulture: pretkolumbovske gvarani kulture i kulture evropske imigracije.

Na izložbi, čiji je autor čuveni argentinski zlatar prof. Emilio Patarka, biće predstavljena kolekcija od 40 srebrnih posuda za ispijanje čaja od biljke mate.

Srebrne posude za mate spajaju dva elementa značajna za razumevanje argentinske tradicije – biljku mate i srebro. Ova veza datira od samih korena argentinske nacije.

Biljku mate, od koje se istoimeni napitak priprema, od pamtiveka su koristili starosedelački gvarani narodi. Za narod gvarani drvo matea je posebno drvo, dar bogova. Kad su početkom XVI veka Španci stigli u grad Asunsion, danas glavni grad Paragvaja, korišćenje biljke mate kao napitka počinje da se širi po celoj koloniji, od Perua do zone Plate, preko Bolivije i Čilea. Tako nastaje običaj ispijanja matea.

Biljka je rasla isključivo u šumi, a tek 1750. uspevaju da je odgaje van njenog prirodnog staništa. Danas se biljka mate može nabaviti u Siriji, Čileu, Libanu, Sjedinjenim Američkim Državama, u Evropskoj Uniji, Kini, Urugvaju, Kanadi, Izraelu, Meksiku, Turskoj. U Argentini, mate je napitak koji se koristi više od kafe i čaja. Po zvaničnim podacima, u Argentini se godišnje u proseku popije sto litara matea po osobi. Mate je prisutan u više od 90% argentinskih domaćinstava. Zbog toga je Argentina danas glavni proizvođač i potrošač ove lekovite biljke.

Druga element značajan za razumevanje argentinske tradicije je srebro. Španci 1545. godine otkrivaju planinu Sero Riko (Cerro Rico) blizu Potosija, u današnjoj Boliviji. Tokom naredna dva veka to mesto postaje najveći rudnik srebra na svetu.

Međutim, legenda je postojala i ranije, u XVI veku, u carstvu Inka, pominjalo se da postoji srebrna planina. Iz tog razloga, istraživač Solis 1516. godine daje ime reci Rio de la Plata (plata- srebro) ubeđen da ona vodi do tog vrednog metala. Kasnije, 1617. godine, osnovana je Uprava za Rio de la Plata, sa centrom u Buenos Ajresu, a 1777. godine osniva se Vicekraljevstvo Rio de la Plata. Naposletku, srebro srećemo i u imenu nove republike koja nastaje 1810/1816 – Argentina (lat. argentum – srebro).

Zlatarstvo je zanat koji datira još iz vremena pretkolumbovske Amerike. Uz špansku kolonizaciju, započetu pre pet stotina godina, pomenuta delatnost se razvila u onakvu kakvu je danas poznajemo. U Argentini je zlatarstvo veoma rasprostranjeno i može se reći da u svakom mestu postoji zanatlija koji se time bavi. A opet, tek nekolicina argentinskih zlatara ističu se kao veliki umetnici. Jedan od njih je majstor Patarka.

Izložba Argentinsko zlatarstvo – 40 srebrnih posuda za mate za 40 godina rada realizovana je u saradnji Etnografskog muzeja u Beogradu i Ambasade Argentine u Beogradu.