Zaveštanje

Projekcije filma Zaveštanje o stradanju u NDH u Zagrebu, Banjaluci i Vukovaru

Film „ Zaveštanje“, nakon premijernog prikazivanja u Zagrebu 22. aprila, na Dan sećanja na proboj jasenovačkih logoraša, biće prikazan reprizno i u Srpskom privrednem društvu „Privrednik“ 9. maja sa početkom u 18h. Nakon projekcije filma sledi razgovor sa istoričarem Hrvojem Klasićem koji će moderirati novinar Saša Kosanović.

Takođe, istog dana, 9. maja kada se obelažava Dan pobede nad fašizmom, film se prikazuje i u Banjaluci u Jevrejskom kulturnom centru u okviru festivala „Živjeti slobodno“. Na projekciji će biti i svedoci iz Republike Srpske, preživeli logoraši, koji su učestvovali u snimanju filma, a nakon prikazivanja održaće se razgovor sa autorima koji će voditi Vule Žurić.

U maju sledi i projekcija filma u Vukovaru, u organizaciji Zajedničkog veća opština Vukovar. Prikazivanje filma je zakazano za 31. maj, u Srpskom kulturnom centru sa početkom u 19h.

U narednom periodu projekcije filma „Zaveštanje“ će biti organizovane i u Rijeci i Splitu.

Dokumentarni film „Zaveštanje” reditelja Ivana Jovića (publici poznatog po igranom ostvarenju „Isceljenje”), sastavljen je od svedočanstava ljudi koji su preživeli genocid u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu od 1941. do 1945. godine.

„Zaveštanje” se sastoji isključivo od emotivnih i katarzičnih svedočenja preživelih, bez korišćenja arhivskog materijala – fotografija i istorijskih snimaka koje su uglavnom načinili zločinci, jer je to njihova, dehumanizovana vizura stradalih. Po ovome, film je blizak najznačajnijem filmu o Holokaustu: višečasovnom ostvarenju Kloda Lancmana „Šoa”.

U okviru ovog kapitalnog projekta zabeleženo je 450 sati materijala i čak 94 intervjua po prilagođenim metodama Fondacije Šoa, koju je osnovao poznati reditelj Stiven Spilberg i koja je uspela da na isti način snimi veliki broj svedočanstava Jevreja koji su prošli kroz pakao Holokausta.

Autora ovog filma pre svega interesuju intimne ispovesti preživelih, ekspresija i empatija, a manje iznošenje istorijskih činjenica o zbivanjima. U filmu nema naratora koji objektivizuje istorijske događaje, već priču isključivo iznose neposredni svedoci. Materijal za film je sniman u periodu od 2012. do 2015. godine u Srbiji i Republici Srpskoj.

Preživeli govore o svom životu pre, tokom i posle Drugog svetskog rata, o stradanjima kojima su bili izloženi, ljudima koji su im pomagali i članovima porodice.

Cilj autora je da, koristeći obiman materijal iz arhive projekta “Zaveštanje”, omogući da do novih generacija dopru glasovi onih koji nikada nisu imali prilike da ispričaju svoju priču. U filmu govore poslednji živi svedoci teških događaja iz Drugog svetskog rata, prenoseći utihnule glasove žrtava do našeg vremena. Kao što je jedan od svedoka rekao: „Hvala vam što ste mi omogućili da ovo ispričam, ne samo zbog sebe, već zbog svih onih koji su stradali i nikada nisu bili u mogućnosti da ispričaju svoju priču.” Zabeležena svedočanstva ispunjena su nataloženim iskustvom i mudrošću.

Film je deo arhivsko-dokumentarnog projekta iza kojeg stoji Centar za negovanje kulture sećanja Zaveštanje, koji je počeo sa radom marta 2012. godine. Osnovan je sa primarnim ciljem negovanja sećanja na žrtve genocida u NDH: stradale Srbe, Jevreje, Rome i antifašiste. Centar je na početku rada u fokus stavio projekat prikupljanja usmenih video-svedočanstava ljudi koji su preživeli genocid u NDH. Prema istraživanjima Centra, u sistemu nekoliko udruženja logoraša u Srbiji i Republici Srpskoj postoji evidencija o preživelima s tim što je taj broj verovatno veći jer mnogi preživeli nisu nikada registrovani u sistemu ovih udruženja. Budući da se radilo o biološki staroj populaciji (najstarija svedokinja je imala 103 godine), snimanje relevantnog broja svedočanstava predstavljalo je stalnu trku sa vremenom.

Ambicija je da ovaj film, pored izuzetnog dokumentarnog sadržaja i snažnog utiska postane i svojevrsni video-spomenik zaboravljenim žrtvama.

Kultura sećanja, negovanje pamćenja jednog naroda na sopstvena stradanja i na sastradavanje sa drugim narodima, prema uverenju autora, predstavlja meru civilizovanosti jednog društva.


Ostavite svoj komentar na Twitter-u:

[rotatingtweets screen_name=’mojasrbija_rs’ include_rts = ‘1’ show_follow = ‘1’ links_in_new_window = ‘1’ tweet_count = ’10’]