Vršac

Vršac – varoš vetra, vina i ljubavi

Vršac – lepa varoš, kako je govorio čuveni vršački pisac Jovan Sterija Popović, a Vrščani bi dodali još i varoš vetra, vina i ljubavi. Varoš u koju ćete se zaljubiti na prvi pogled, gde ćete osetiti pravu košavu, probati neko od čuvenih vina iz vršačkog vinogorja i uživati u mnogim turističkim atrakcijama, među kojima se mogu izdvojiti:

Vršac kula

1. Vršačka Kula

Vršačka kula, simbol ne samo grada već i cele okoline, sazidana je 1439. godine i veruje se da ju je podigao Đurađ Smederevac posle pada Smedereva sa ciljem da zaštiti svoje posede na prostoru današnje Vojvodine. Od celog utvrđenja najočuvanija je Donžon kula, visine 20m, koja je danas u potpunosti restaurirana. Visina spoljnih zidova iznosi 19,85m, a strane su široke 13,80m i 11m. Karlovačkim mirom 1701. godine je počelo rušenje kule, tako da se više nije mogla koristiti u vojne svrhe.

Dosadašnjim istraživanjima konstatovani su bedemi i ostaci kružne kule. Pokretan arheološki materijal (keramika, kameni predmeti, metalno oružje i oruđe, novac) posle završene kompletne analize daće precizniju sliku života ovog utvrđenja u istorijskim, kulturnim, ekonomskim okvirima.

2. Apoteka na stepenicama

Apoteka na stepenicama, poznata i pod imenom „Apoteka na stepenice”, potiče iz druge polovine 18. veka i u njoj je 1784. otvorena prva vršačka apoteka „Kod spasitelja”. Ova barokna građevina, od šezdesetih godina prošlog veka nalazi se u sastavu Gradskog muzeja i u njoj se nalazi spomen-zbirka Paje Jovanovića, među kojima je i čuveni Pajin „Triptihon”.

3. Gradski muzej – Konkordija

Davne 1882. godine, na predlog Julijusa Friša, donosi se odluka o osnivanju Muzeja. Za kustosa je postavljen Feliks Mileker, čija je velika zasluga za obogaćivanje muzejskih zbirki putem terenskih iskopavanja, otkupa predmeta od kolekcionara, a znatan deo starina kroz poklone brojnih darodavaca. Prva velika izložba za javnost otvorena je 1896. godine. Danas muzej broji preko 250.000 eksponata u nekoliko stručnih odeljenja: arheološko, istorijsko, numizmatičko, etnološko, prirodnjačko i umetničko, kao i konzervatorska radionica.

Vršac Magistrat

4. Gradska kuća – Magistrat

Gradska kuća (Magistrat), u kojoj se danas nalazi Skupština opštine Vršac, je kompleks koji se sastoji od tri zgrade građene u tri veka:
XVIII vek – najstariji deo je zgrada na uglu Dvorske i Dositejeve sa dva trga
XIX vek – centralna zgradasa balkonom i glavnim ulazom sa Trga pobede i
XX vek – najnoviji deo sa ulazom iz ulice Anđe Ranković.

5. Sterijina kuća

Posle više od 150 godina od smrti oca srpske drame Jovana Sterije Popovića, kuća na Trgu Svetog Teodora Vršačkog, u kojoj je ovaj istaknuti Vrščanin živeo i radio, konačno je dobila pravu namenu – postala je Sterijin muzej. Prostor je oplemenjen originalnim nameštajem koji je slavni pisac koristio među kojem je i pisaći sto, na kom je pisao drame i komedije. Originalni rukopisi „Pokondirena tikva“, „Zla žena“, „Kir Janja“, „Laža i paralaža“ i brojnih drugih Sterijinih dela, nalaze se u vitrinama u spomen-sobi, a na zidovima su uramljeni faksimili i dokumenta. Tu su još i dokumenti i fotografije i portret Sterije koji je naslikao Uroš Predić.

6. Dvor Eparhije Banatske

Vladičansku rezidenciju banatskih episkopa podigao je vladika Jovan Georgijević, koji je 1750. god. vratio episkopsku stolicu iz Karansebeša u Vršac. U okviru dvora sagrađen je pridvorni hram u kojem se nalazi čudotvorna ikona Bogorodica Vinčanska-Bezdinska. Dvorska galerija bogata je portretima vršačkih episkopa i drugih crkvenih velikodostojnika, velikom zbirkom starih rukopisa, ikona i knjiga od kojih je najstarije „Vatinsko jevanđelje” i datira iz druge polovine 16 veka.

Vršac Manastir Mesić

7. Manastir Mesić

Jedan je od najznačajnijih manastira u jugoistočnom Banatu, nastao najverovatnije u XV veku, mada ga po lokalnoj legendi osniva 1225. godine Arsenije Bogdanović Hilandarac koga je lično Sv. Sava postavio za igumana manastira. U crkvi posvećenoj Sv. Jovanu Krstitelju, nalaze se ostaci fresaka iz 1743. godine i dobro su očuvane. Ispod se nalazi još stariji sloj fresaka koji nije ispitan, kao i freske koje su nastale u XVIII veku. Manastir u svojoj riznici čuva vredne rukopise i knjiga, kao i niz slika poznatih slikara. U manastiru se, na Bogorodičinom tronu, nalazi ikona poznata kao „Dostojno Jest”, kojoj se pridaje čudotvorna moć. Potiče sa Svete gore Atonske a u manastir je doneta 1803. godine.

8. Vršački vinogradi

Ono čime sa Vrščani najviše ponose su vinogradi i čuveno vršačko vino koje je čak iz najdublje prošlosti deo sudbine ovoga grada. Vršačko vinogorje spada u starija vinogradarska područja Evrope. Prema nekim pisanim podacima i arheološkim nalazima, počeci vinogradarstva datiraju još iz vremena Dačana i rimske vladavine ovim krajem. Obilazak plantažnih vinograda i vinski podrumi u Gudurici i Velikom Središtu zadovoljiće svačiju vinsku radoznalost. Mnoštvo manjih vinarija pružaju ruralni ugođaj gde se pored dobrog vina mogu probati i razni specijaliteti domaće kuhinje uz neizbežne tamburaše.

9. Katedrala u Vršcu – Crkva Svetog Gerharda

Velelepni rimokatolički hram, posvećen Sv. Gerhardu, zidan je od 1860. do 1863. godine i danas predstavlja jedan od najreprezentativnijih objekata u gradu. Projekat se do detalja oslanja na srednjovekovnu gotičku kulturu. Enterijer crkve bogato je opremljen izrezbarenim nameštajem, ukrašen zidnim i oltarskim slikama, vitražima i skulpturama. Glavnu oltarsku palu je 1863. naslikao profesor bečke Akademije Peter Johan Gajger. Ono po čemu se ova crkva, sem svoje veličine, ističe su orgulje zbog kojih je ova bogomolja i svojevrsna koncertna dvorana gde su do sada nastupali mnogobrojni horovi i poznati operski pevači.

10. Šušara – srce Deliblatske peščare

Na jugoistočnom obodu Specijalnog rezervata „Deliblatska peščara“ nalazi se selo Šušara, nastalo daleke 1887. godine. Čist vazduh i netaknuta priroda Deliblatske peščare ili kako je još nazivaju „Evropska sahara” predstavlja najveću oazu peščarsko-stepske i šumske vegetacije. Takođe je veoma značajno prisustvo stepskih životinjskih vrsta koje su iščezle ili iščezavaju sa drugih staništa sa panonske nizije. Ljubitelji lova, biolozi, planinari, rekreativci, gurmani i svi ostali zaljubljenici u prirodu mogu naći svoje zadovoljstvo kroz sve vidove izletničkog, lovnog, vinskog i gastro-turizma i uživaju na svežem vazduhu i lepotama Šušare i okoline. Na najlepšem mestu u Šušari nalazi se i Kaštel Marijeta, u samom srcu rezervata prirode Deliblatska Peščara u Banatu. Boravak u raskošnom ambijentu banatske ladanjske kuće, oplemenjenom sjajnom kolekcijom umetničkih slika i predmeta, je nezaboravan doživljaj i poziv na svojevrsno umetničko putovanje.

Izvor: Turistička organizacija Vršac i Vojvodina travel