Paja Jovanović: „Krunisanje cara Dušana”

Svečano predstavljanje monumentalnog dela Paje Jovanovića „Krunisanje cara Dušana”

Petak, 11. februar, 12 časova, Narodni muzej u Beogradu

Povodom obeležavanja Dana državnosti Republike Srbije, Narodni muzej u Beogradu će nakon obimnih radova na konzervaciji i restauraciji, u petak, 11. februara, u 12 časova, svečano predstaviti monumentalno delo Paje Jovanovića „Krunisanje cara Dušana”, poznato i pod nazivom „Proglašenje Dušanovog zakonika”.

Kompozicija veličine preko dvadeset kvadratnih metara sa temom koja prikazuje čin krunisanja cara Dušana u Skoplju 1346. godine, naslikana je kao porudžbina Kraljevine Srbije za potrebe učešća na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Slika je dobila zlatnu medalju i mnogo laskavih priznanja, a do koje mere je ovo remek-delo bilo cenjeno i traženo, govori i podatak da je sve do poznih godina života Jovanović temu krunisanja cara Dušana slikao u više navrata, u različitim formatima, na više načina i za različite potrebe. Sa velikom studioznošću na slici je prikazana 31 istorijska ličnost, a vizuelnoj rekonstrukciji istorijskog događaja Jovanović je pristupio analitično i marljivo, prikupljavši podatke najpre u Beču, a zatim i u Veneciji, Carigradu, Skoplju, Prizrenu i srednjovekovnim manastirima proučavajući srednjovekovne odežde, kraljevske ornate i istorijske ličnosti koje su tom događaju mogle prisustvovati.

Na dugotrajnost restauratorskog procesa uticale su pre svega dimenzije slike od 390 x 589cm, ali i sveobuhvatne analize tehnike i slikarskog postupka koje su mu prethodile. U saradnji sa Tehnološko – metalurškim i Hemijskim fakultetima Univerziteta u Beogradu, stručnjaci Narodnog muzeja u Beogradu su ispitali mehanička svojstva platna i način njegove pripreme za slikanje kako bi precizno bio proračunat inovativan način zatezanja slike, prvi put primenjen u Srbiji. Klasičan način španovanja na ram je zamenjen novim konstruisanim nosiocem sa elastičnim tenzorima koji ravnomerno, optimalno i nedestruktivno, obezbeđuju dugoročnu stabilnost slike. Analitički pristup konzervatora otkrio je i sasvim originalan, bez primera za poređenje, postupak prepariranja platna koji nam je dopunio znanje o Paji Jovanoviću kao slikarskom tehnologu koji je vešto manipulisao materijalima kako bi postigao likovne vrednosti prema svojoj umetničkoj zamisli i želji naručioca – kralja Milana Obrenovića.

Obeležavajući Dan državnosti predstavljanjem monumentalnog remek-dela koje živopisanom plenerističkom tehnikom jezgrovito predstavlja vojnu i političku snagu iznova ćemo se podsetiti trajnih umetničkih vrednosti i preglaštva muzejskih stručnjaka.

O konzervaciji i restauraciji najmonumentalnije slike koja se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu prisutnima će govoriti članovi restauratorskog tima, dok će o povodu za njen nastanak, istorijskim ličnostima i njenom značaju za Jovanovićev opus svi zainteresovani imati priliku da saznaju tokom stručnog vođenja koje će početi u 13 časova.