sjenički sirMlekara Ninoslava Marića u Sjenici dnevno preradi oko deset hiljada litara mleka. Na tome radi 15 radnika. Sve što proizvedu distribuira se trgovinskim radnjama u Srbiji. Najviše robe ode u Beograd. Cilj vlasnika je proširenje proizvodnje, upošljavanje više radnika i ostvarivanje većih prihoda, a to se može dobiti  samo širenjem na druga tržišta. Međutim, to izuskuje velike pripreme.

“Stalnim ulaganjem u standarde – HASAP, ISO…  i uvođenjem novih tehnologija nastojimo da pružimo bolji kvalitet svih naših proizvoda. Trenutno prizvodimo sjenički sir, papriku u pavlaci, kačkavalj i kajmak”, kaže Marić.

Prerađivači mleka, ali i poljoprivrednici na Pešterskoj visoravni ozbiljno rade na osavremenjivanju proizvodnje i ispunjavanju brojnih standarda koje zahteva tržište evropske zajednice. U tome im pomažu brojne institucije i organizacije, ali i sama EU  kroz svoje fondove.

Porodica Nehrudina Selmanovića za sada svoje proizvode  plasira samo lokalnom tržištu. Reč je o manjim količinama. Međutim, i ova poradica vidi poslovni uspeh u izvozu u zemlje EU, kao i veliki proizvođači, ali u zajedničkom nastupu sa ostalim stočarima.

“Obilaskom farmi u Češkoj, obilaskom sajmova, zahvaljujući edukaciji proširili smo svoje  vidike i sad znamo kako da ulažemo u buduću proizvodnju, kako ne bi grešili”, ističe Selmanović.

On i njegova porodica trenutno obrađuju 15 hektara zemlje i imaju 15 krava. Izgradili su i sada opremaju novu štala po evropskim standardima, u kojoj će biti smešteno oko 40 grla  krupne stoke.

“Sama raznolikost trava koje krave ovde pasu doprinosi  boljem kvalitetu mleka I samim tim i kvalitetu mlečnih proizvoda. Sve što se proizvede ovde je veoma zdravo”, objašnjava uspešni poljoprivrednik.

Od poljoprivrenih gazdinstava mleko otkupljuje desetak mlekara. Poljoprivrednici na Pešteri su svesni da moraju zaboraviti i na ručnu mužu.

“Mora se mnogo toga poštovati, ali smo spremni da uvedemo sve standarde, kako bi bili prisutni širom Evrope sa svojim čuvenim proizvodima”, tvrdi Selmanović..

Na Pešterskoj visoravni u toku su velike pripreme za ostvarivanje planova ovdašnjih stočara. Zahvaljujući podršci Evropske unije i Vlade Švajcarske, Češke razvojne agencije, USAID-a, Vlade Srbije i lokalnih samouprava izgrađen je Regionalni centar za razvoj poljoprivrede, koji će imati labaratoriju za kontrolu mleka i zemljišta.

“To je jedan od uslova za dobijanje standarda – posedovanje referentne akreditovane labaratorije. Kada jednom proizvođači istestiraju proizvode  u akreditovanoj labaratoriji, to im je uslov za dobijanje sertifikata. Uz to, moraju poboljšati uslove i u mlekarama i na samim farmama. To je kod nas veoma problematično. Mi ćemo kao regionalna razavojna agencija nastojati sa njima i lokalnim samoupravama da i taj problem rešimo”, kaže direktor Agencije za ekonomski razvoj Sandžaka SEDA Samir Kačapor..

U okviru ovog projekta u koji je do sada uloženo oko milion evra, nabavljena je i nova mehanizacija, koja će biti na raspolaganju poljoprivrednicima, pre svega onima koji su deo novoformiranog klastera.

“Nadamo se da će u ovoj prvoj inicijalnoj fazi mašine pomoći da oni dođu do neke prodaje, da ostvare neke rezultate u oblasti poljoprivrede, da naplate sve svoje troškove  i da će kasnije moći i sami da upotpunjuju taj mašinski park”, ističe Kačapor..

Farmeri u zemljama Evropske unije prate inovacije i primenjuju najsavremeniju tehnologiju u proizvodnji. To je prema rečima evropskih zvaničnika veoma važno, kao i sama obuka poljoprivrednika.

„Poljoprivredna proizvodnja mora biti zasnovana na znanju, ali i naučnim istraživanjima i inovacijama. Poslednjih nekoliko godina je izražena potreba za većom količinom poljoprivrednih proizvoda, ali i rastuća potreba za napretkom u pogledu zaštite životne sredine i boljim uslovima za držanje stoke“, pojašnjava član Evropske komisijeDacian Ciolos.

U Regionalnom centru za razvoj poljoprivrede na Pešteri smatraju da će se stvaranjem boljih uslova ne samo stvoriti mogućnosti za izvoz, već će kapaciteti za poljoprivredni razvoj na Pešteri biti bolje iskorišćeni.

“Rađeno je dosta i na zaštii geografskog porekla sjeničkog sira, jagnjetine i sudžuka. Treba zaokuružiti tu lepezu proizvoda sa Pešteri. Radi se i o sjeničkoj goveđoj pršuti, pešterskom medu, ovčoj stelji, takođe našem tradicionalom proizvodu”, kažedirektor centra Esad Hodžić.

Pešterska visoravan, osim po surovim zimama, poznata je decenijama po uspešnim stočarima. Na ovim nepreglednim poljima trenutno se napasa oko 50 hiljada ovaca, oko 30 hiljada rasnih krava, i isto toliko druge krupne stoke.

Piše: Zoran Maksimović