orasac-header

Sa Putoljubom u…

ORAŠAC

Ovo malo mesto u blizini Aranđelovca veoma je značajno za naš narod. Ovde su se naši hrabri preci okupili da se odupru turskom zavojevaču i pokrenuli Prvi srpski ustanak.
Nedaleko odatle, u Marićevića jaruzi, Karađorđe je proglašen vođom Prvog srpskog ustanka, na Sretenje, 15. februara 1804. godine.
Mesto nije zaboravljeno, poput nekih drugih istorijskih lokaliteta kod nas.
Podignut je muzej, škola i spomenik voždu Karađorđu.

orasac11.Marićevića jaruga
Odluka o podizanju ustanka donesena je upravo ovde, na imanju Teodosija Marićevića, koga je Karađorđe ubio nekoliko meseci kasnije.
Povod za izbijanje Prvog srpskog ustanka bio je janjičarski režim nametnut u Beogradskom pašaluku i poznati događaj Seča knezova, kada su Turci poubijali gotovo sve srpske ugledne građane. Početak ustanka obeležio je skup narodnih prvaka, najviše iz Šumadije. Ovaj skup se održao u selu Orašac, 2. februara 1804. godine prema julijanskom, a 15. februara, prema gregorijanskom kalendaru.

…potrese se zemlja od istoka

da se Srblji na oružje dižu

jer je krvca iz zemlje provrela,

zeman došo valja vojevati…

…a kada se Carem zavadimo

da ustane svi sedam kraljeva

da nas mire, pomirit nas neće:

bićemo se, more, do jednoga…

Otpor ustanika je konačno slomljen 7. oktobra 1813. kada su Turci ušli u Beograd i uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala pre izbijanja ustanka, a Karađorđe sa vođama pobegao u Austriju.

2. Muzej posvećen Prvom srpskom ustanku
Ako se kojim slučajem nađete u Orašcu, nemojte preskočiti virtuelni muzej. Osim uobičajene postavke, možete preko pametnih uređaja odslušati Karađorđev govor ustanicima i čuti govore drugih učesnika ustanka.
Naime, kada tablet ili telefon približite određenim slikama, deluje kao da su one oživele. Muzej je otvoren svakog dana od 9 do17 časova, nedeljom od 9 do 13 časova.
Cena ulaznice je 150 dinara.

orasac3U muzeju se, između ostalog, nalazi i kopija Karađorđeve dolame, te se po njoj može naslutiti koliki je rastom bio Karađorđe. Kažu da je bio viši od dva metra, da je bio preke naravi, pa je čak ubio i oca i brata, ali je upravo on poveo Srbe u slobodu, kada niko drugi nije hteo.
U sukobima sa protivnicima Karađorđe je bio odlučan i nemilosrdan, što je prvi osetio knez Teodosije Marićević, čiji se grob nalazi u dvorištu crkve. Teodosije se na početku ustanka pominjao kao jedan od mogućih vođa, ali je on odbio da na sebe preuzme tu ulogu, jer se plašio da će ustanak brzo propasti. Posle prvih pobeda, Teodosije se pokajao. Na skupovima je dovodio u pitanje voždove odluke očigledno želeći da preuzme njegovo mesto. Sukob je kulminirao na skupštini knezova i vojvoda. Teodosije je potegao pušku, ali je Karađorđe bio brži i poslao mu kuršum u grudi. Savremenici pišu da je vožd često zapadao u jarost i batinama rešavao sporove sa političkim protivnicima i vojvodama koje bi se kukavički ponele u bitkama.
Jedino, pišu istoričari, Karađorđev glas nije bio u skladu sa njegovom pojavom. Bio je piskutav i tanušan, pa su se Rusi razočarali, čuvši ga.

3) Crkva u Orašcu
Crkva u Orašcu je posvećena uspomeni na podignuti ustanak. Najveću vrednost u njoj ima ikonostas, koji se sastoji od 24 ikone sa predstavama svetitelja i scena iz istorije Novog zaveta. Na severnom pilastru ugradjena je spomen ploča od belog venčačkog mermera posvećena palim borcima u balkanskim ratovima.

4) Spomenik Karađorđu i škola

Povodom 200 godina od ustanka, u Orašcu je podignut spomenik od belog venčačkog mermera Karađorđu u čast. Spomenik je smešten ispred jedne od najlepših škola u Srbiji
U Srbiji pod Turcima, za vreme ustanka, postojalo je pravilo da se u oslobođenom mestu podigne škola i postavi učitelj, da bi se narod opismenjavao. Ovu školu je narodu Orašca obećao kralj Petar, a izgradio je njegov sin Aleksandar. Škola je i dalje otvorena.

4) Karađorđev vajat
Ovo mesto nema nikakve veze sa istorijskim kompleksom, ali je jako prijatno, te se nećete pokajati, ako svratite na rakijicu ili meso ispod sača. Nalazi se odmah iznad istorijskog kompleksa i lako ćete do njega stići i kolima, ali i peške.

orasac55) Višnjevac
I na kraju, da zaokružimo priču, došli smo i u selo gde je Karađorđe rođen – Višnjevac.
Naravno, ovde nije ostalo ništa od originalnih objekata, ali je jedan entuzijasta sakupio stare kuće i napravio etno seoce, a ispred svega toga je smešten još jedan Karađorđev spomenik.

Preporučujemo da uz Oplenac i Topolu, obavezno uključite i izlet do Orašca. Uz to preporučujemo i dve zanimljive knige o Karađorđevićima: jednu je napisao Đorđe Karađorđević i zove se Istina o mom životu a jedna je Aleksandar od Jugoslavije – Vuka Draškovića.

Uživajte u putovanjima po Srbiji.

Do sledećeg izleta, pozdravlja vas Putoljub!

Tekst i foto: www.putoljub.rs