Putoljub Oplenac TopolaSa Putoljubom…

NA OPLENAC I U TOPOLU

Topola ja varoš na desnoj obali reke Kamenice, mesto koje je Karađorđe izabrao za svoju prestonicu. Dobila je ime po topoli, drvetu koje je raslo na raskršću puteva. Ljudi su se nalazili kod topole, pa su vremenom prihvatili ovaj naziv i za samu varoš. Oplenac je pak dobio ime po hrastu koji je rastao na brdu. Njegove grane su se koristile kao oplen, za ograde i volovoska kola, pa otud i Oplenac.

Kada je Karađorđe izgradio utvrđeni grad i porodičnu kuću u Topoli, on je zapravo udario temeljac kraljevske zadužbine koja će nići na Oplencu, kao spomen svim članovima dinastije Karađorđević.

Putoljub Oplenac Topola1. Crkva svetog Đorđa

Grad se pruža na obroncima brda na kom su zadužbina Karađorđevića i njihov mauzolej – crkva posvećena sv. Đorđu. To je petokupolna crkva izgrađena u srpsko-vizantijskom stilu.

Crkva je prekrivena mozaicima – više od 40 miliona kamenčića smešteno ja na zidove, sa oko 15 hiljada nijansi boja, dok su neki od njih pokriveni i četrnaestokaratnim i dvadesetčetvorokaratnim zlatom. Kamenčići su rađeni po specijalnoj porudžbini u Muranu, blizu Venecije.
Kopije najlepših fresaka iz oko 60 srpskih srednjovekovnih manastira smeštene su unutar crkve. Možda najimpresivnije i najzančajnije za našu istoriju jesu one na kojima su prikazi naših vladara sa svojim najznačajnijim zadužbinama.

U cenralnom delu crkve je luster, napravljen od istopljenog oružja korišćenog u Prvom svetskom ratu u borbama na Kajmakčalanu. Luster je oblikovan kao kruna, ali okrenuta nadole, kao simbol tuge srpskog naroda koji su izgubili svoju zemlju na Kosovu 1389 godine.
U centralnom delu crkve smeštena su i dva sarkofaga. Levo od ulaza nalazi se Karađorđezačetnik loze Karađorđevića, a desno kralj Petar I, graditelj zadužbine na Oplencu. U kripti su još tri vladara: knez Aleksandar sa suprugom Persidom, kralj Aleksandar, kralj Jugoslavije sa suprugom Marijom i njihov sin – kralj Petar II. Pored njih, ovde su, takođe, sahranjeni i ostali pripadnici dinastije Karađorđević.

2.Kuća kralja Petra

Dok je kralj gradio crkvu, mala letnja kuća, bila je njegova rezidencija. Sada ovde možete posetiti muzej kraljevske dinastije, videti njihove porterete, pisma, krunu kraljice Marije, sablju i žezlo kralja Petra i sl.

Putoljub Oplenac Topola3.Vinogradareva kuća

Vinogradareva kuća je još jedan deo memorijalnog parka. Sagrađena je u starom srpskom stilu i nalazi se na ulazu u kompleks. S obzirom da je deo kompleksa pod vinogradima i da je Oplenac poznat po svom vinu, ovde je u jednom trenutku boravio upravnik vinograda, pa je kuća nazvana vinogradareva. Sada je ovo izložbeni prostor umetničke zaostavštine Nikole Graovca.

4.Kraljeva i kraljičina vila

Kuće su sada u vlasništvu Vlade Srbije i nisu obeležene tablama u okviru kompleksa.
U Kraljičinoj vili najčešće je odsedala kraljica Marija sa sinovima, pa je zato prozvana kraljičinom vilom.

5.Karađorđev grad

Kada se doselio u Topolu, Karađorđe je podigao utvrđeni grad sa četiri trospratne kule, dva konaka i crkvom. Turci su kasnije sravnili grad, ali je jedan njegov deo obnovljen i pripada kompleksu Oplenac.
Ovde možete obići Karađorđev konak, crkvu sv. Bogorodice i staru školu.
Unutar Karađorđevog konaka možete videti Karađorđev top – aberdar, kom sada nedostaje desna drška. Kralj Petar ju je istopio i ugradio u svoju krunu, kako bi simbolički povezao svoju vladavinu sa vladavinom svog dede. Osim toga, tu su i pisma koja je Karađorđe pisao Napoleonu i Njegošu i još mnogo drugih zanimljivih stvari.
Ulaz u crkvu, kuću Kralja Petra, Vinogradarevu kuću i Karađorđev konak košta 500 dinara. Ne može se kupiti pojedinačna ulaznica.

Putoljub Oplenac Topola

6.Kraljeva vinarija

Pokazujući urođenu porodičnu ljubav prema vinogradarstvu kralj Aleksandar Karađorđević je 1923. godine nastavio obnovu vinograda svojih predaka na Oplencu. Oplenačko vinogorje zasnovano je na različitim sortama najkvalitetnije loze sakupljane širom sveta. U sred kraljevskih vinograda, a u sklopu zadužbinskog imanja, podignuta je 1931. godine i kraljevska vinarija u stilu francuskih podruma. Zadužbina Kralja Petra I otpočinje 2004. godine revitalizaciju vinograda i vinarske proizvodnje koja je utihnula nakon Drugog svetskog rata.

Kako doći do Oplenca?
Udaljenost Oplenca od Beograda iznosi 76.3 km i potrebno je oko 1 sata i 10 minuta vožnje automobilom, dok je Niš udaljen oko 178 km i potrebno je oko 2 sata da bi se stiglo do njega.

Šta raditi na Oplencu?

Oplenac je brdo iznad Topole. Varoš Topola je vrlo prijatno mesto, pa ako volite šetnju kroz gradska područja ili pauze za kafu, eto vam pravog mesta. Osim toga, Oplenac ima duge pešačke i biciklističke staze.
Ovaj kraj je bogat vinogradima i vinarijama, pa se možete odlučiti da posetite neku od njih.
Osim kraljevske, najpoznatija je vinarija Aleksandrović, oko 6 km udaljena od Oplenca, smeštana u selu Vinča.
Pored toga, Orašac i Aranđelovac su jako blizu, ne bi trebalo ni njih propustiti, tako ćete kompletirati priču o I srpskom ustanku, ali i videti još neke lepote.
A za jelo, tu je puno etno-restorana, sa čuvenim mesom ispod sača, specijalitetom ovog kraja.

Gde odsesti?

Mi smo odseli u hotelu Oplenac. Hotel je renoviran, ima i spa program, ako želite i opuštanje osim šetnji i obilazaka.

Uživajte u putovanjima po Srbiji.

Do sledećeg izleta, Pozdravlja vas Putoljub!