Marija Mitrović

Marija Mitrović: Lokalne fondacije povezuju ljude i podstiču solidarnost

„Lokalne fondacije grade mostove poverenja među ljudima i podstiču ih da preuzmu inicijativu i okupe se oko pozitivnih promena. Naime, spajaju one koji imaju ideje sa onima koji imaju resurse da se te ideje sprovedu u delo, podstiču građane i preduzeća da ulažu u zajednicu u kojoj žive i posluju i obezbeđuju da se ta sredstva vrate u zajednicu na jedan transparentan i svrsishodan način. To doprinosi povećanju motivacije da se, na osnovu postignutih rezultata, donacije ponove za nove filantropske inicijative”, izjavila je Marija Mitrović, direktorka za filantropiju i partnerstva u Trag fondaciji, koja je objavila konkurs za program „Fondacija našeg kraja – Zajednica se pita!”, s ciljem da podstakne osnivanje novih lokalnih fondacija u Srbiji. 

Program za podršku izgradnje lokalnih fondacija u regionu Zapadnog Balkana je započeo neposredno pred pandemiju COVID-19. U kojoj meri je to uticalo na rezultate programa?

Kada smo pokrenuli ovaj program krajem 2019. godine, naša maštanja su najviše bila usmerena na neformalne grupe koje će se prijaviti i na zajednice koje ćemo, kroz rad sa njima, upoznati kao svoje. Pandemija nam nije bila ni na vidiku i bilo je teško razumeti njene stvarne razmere čak i kad je, na dan zatvaranja konkursa, proglašeno vanredno stanje. Mi smo preduzeli sve mere da u kontekstu ograničenja slobode kretanja i okupljanja završimo proces selekcije grupa i otpočnemo sa nekim aktivnostima, nadajući se da se uskoro vraćamo na staro. Međutim, kako je ta situacija potrajala, mi smo u nekom trenutku morali da prihvatimo taj novi kontekst i činjenicu da se pristup koji smo originalno planirali mora u potpunosti promeniti, jer neke stvari više nije bilo moguće sprovesti na načine koji su se prethodno pokazali kao uspešni. Strahovali smo da će promena pristupa, kao i celokupna situacija u zemlji i svetu, uticati na motivaciju inicijativnih grupa za osnivanje lokalnih fondacija u Pančevu, Nišu i Staroj Pazovi da ostanu deo programa, ali to ne samo da nije bio slučaj, već ih je kriza još više podstakla da se angažuju oko lokalne fondacije i osmisle nove pristupe za svoj rad. Oduševio nas je taj nivo posvećenosti, njihova sposobnost da se, uprkos spoljnim izazovima, povežu i pozicioniraju u svom okruženju, količina ideja koje su uspeli da sprovedu u delo i ogromna upornost ali, pre svega, oduševili su nas oni kao ljudi, njihov integritet i beskompromisne vrednosti koje žive zajedno sa svojim zajednicama, veliki osećaj solidarnosti i međusobne podrške i neodustajanje od toga da se prikupe sredstva za podršku udruženim građanima i pored toga što su donatorske politike bile okrenute drugim, donekle urgentnijim temama. 

Ko može da osnuje lokalnu fondaciju? 

Kroz ovaj program tragamo za neformalnim grupama od najmanje troje ljudi iz iste zajednice koji se međusobno poznaju i imaju neku predistoriju zajedničke saradnje. Prednost je da članovi grupe dolaze iz različitih sektora, a svakako je nezaobilazno da imaju visok stepen motivacije da slušaju i stalno uključuju zajednicu u svoj rad, umesto da nameću teme koje oni lično smatraju važnim. Zajednica treba da obuhvata deo grada, grad ili šire područje na kom živi bar 50.000 stanovnika, kako bi lokalna fondacija uspela da obezbedi dovoljno resursa za svoje funkcionisanje, ali i prostor da inspiriše i generiše dovoljno malih inicijativa koje će podržavati. Važno nam je i da grupe koje se prijavljuju poznaju svoju zajednicu, razumeju je, vide resurse kojima raspolaže, znaju kako da dođu do njih i da – najviše od svega – nisu usmereni na probleme nego na mogućnosti i prednosti, jer će jedino tako uspeti da ostvare svoje ciljeve i inspirišu građane da se udruže i pokrenu ka ostvarivanju svojih. Konkurs je otvoren za sve zajednice u Srbiji, osim onih koje već imaju lokalnu fondaciju, a to su Obrenovac, Zaječar, Novi Pazar, Pančevo, Stara Pazova i Niš. Svi zainteresovani se za konkurs mogu prijaviti do 9. juna, popunjavanjem formulara koji se nalazi na stranici www.lokalnefondacije.rs. Nakon zatvaranja konkursa, mi ćemo na osnovu prijava izabrati one koji ulaze u uži krug i sa njima organizovati razgovore pre konačnog izbora. Ukoliko zainteresovani aplikanti budu imali nekih pitanja ili nedoumica, pozivamo ih da pogledaju internet stranicu programa i da nam se obrate na imejl i telefone dostupne na stranici programa. Biće nam zadovoljstvo da im pomognemo da u ovom procesu budu što uspešniji. 

Šta podrazumeva obuka koju izabrani timovi dobijaju od Trag fondacije?

Nakon što izaberemo inicijativne grupe koje će učestvovati na programu, sa svakim timom će se pojedinačno raditi na proceni njihovih znanja, iskustava i potreba neophodnih za osnivanje budućih lokalnih fondacija. U prvoj fazi se svakako fokusiramo na teme kao što su promocija, prikupljanje sredstava u zajednici, rad sa volonterima i razumevanje potreba zajednice i načina na koje se ona može mobilisati u cilju opšteg dobra. Sledeći koraci podrazumevaju obučavanje grupa za dodelu donacija putem otvorenih konkursa, kontinuirani rad sa njima na formiranju aktivnih upravnih odbora i strateško planiranje koje određuje njihov dalji razvoj na duži rok. Želim da napomenem da one od samog starta imaju zadatak da od pojedinaca i preduzeća u lokalnoj zajednici prikupe ukupno 15.000 evra, koje Trag fondacija duplira na svakom stepeniku od 3.000 evra. To znači da svakih 3.000 evra postaje šest, i da grupe na svakom stepeniku imaju mogućnost da raspišu prve konkurse za podršku malim inicijativama. Pojedinačnih i zajedničkih sastanaka će biti u dovoljnoj meri da grupe u svakom trenutku dobiju ono što im je potrebno za naredne korake. One će se sve vreme povezivati i sa drugim grupama na programu, kao i već formiranim lokalnim fondacijama u okruženju, a sve sa ciljem da se oni što više upoznaju, uspostave što bliskiju saradnju i budu jedni drugima oslonac u svim daljim fazama njihovog rada i razvoja. 

U kojim oblastima je delovanje lokalnih fondacija najzastupljenije?

Inicijativne grupe su, pre pokretanja svojih poziva za finansijsku podršku lokalnim projektima, istražile prioritete svojih zajednica. Kroz svoje pozive za podršku, one su do sada podržale najviše projekata iz oblasti obrazovanja, kulture i revitalizacije javnih prostora. Recimo, Lokalna fondacija Niš je podržala inicijativu grupe građana da se na jednu zgradu u centru grada postavi mural sa likom poznatog lokalnog boksera Čelika, kako bi se odala počast njegovim sportskim i filantropskim uspesima, ali i oplemenio taj prostor. Oni su, kroz druge projekte, podržali i revitalizaciju društvenog centra u selu Gornja Studena, ali i otvaranje Ulične galerije u samom centru Niša. Lokalna fondacija Stara Pazova je podržala projekat muzičkih radionica za decu i roditelje koji je rezultirao stvaranjem zajedničkog orkestra koji danas nastupa na različitim lokacijama u gradu. Podržali su i časove robotike za decu školskog uzrasta u njihovom gradu, ali i radionice kroz koje su deca na Zelenoj plantaži Iva naučila više o proizvodnji organske hrane u kontrolisanim uslovima i dobila priliku da se povežu i izgrade nova prijateljstva sa osobama sa invaliditetom koje na ovoj plantaži rade. Lokalna fondacija Pančevo je podržala udružene građane jednog naselja da srede zajednički prostor između svojih zgrada i vrednost ove akcije je u tome što je pokrenula lanac dobročinstva te je svaka sledeća akcija na zajedničkom prostoru okupila još više stanara. Na kraju je organizovana i jedna dobrotvorna akcija tokom koje su ti stanari prikupljali sredstva za dalji rad lokalne fondacije. Sve ove inicijative su donele neki konkretan boljitak za zajednice u kojima su sprovedene, a činjenica da se mnoge sprovode i nakon što su inicijalna sredstva obezbeđena od strane lokalnih fondacija potrošena, govori da su bila preko potrebna i da su lokalne fondacije dobro prepoznale potrebe i nosioce inicijativa kojima je na ovaj način data neophodna inicijalna kapisla za dalji rad. 

Koji su najčešći izvori finansiranja?

Lokalne fondacije koje se kroz ovaj program razvijaju, u prvim fazama delovanja, isključivo se finansiraju od doprinosa građana i poslovnog sektora. Ovakav model finansiranja smatramo održivim, jer mu doprinose oni koji od njega imaju direktne koristi. On spaja one koji imaju ideje sa onima koji imaju resurse da se te ideje sprovedu u delo, podstiče građane i preduzeća da ulažu u zajednicu u kojoj žive i posluju i obezbeđuje da se ta sredstva vrate u zajednicu na jedan transparentan i svrsishodan način. To doprinosi poverenju i povećanju motivacije da se, na osnovu postignutih rezultata, donacije ponove. Verujemo da će ove fondacije u daljem razvoju početi da traže i druge izvore, u zajednici i van nje. Naša sugestija je uvek da im dominantni izvor finansiranja uvek bude blizu, jer će oni koji deluju na lokalu uvek razumeti kakve su stvarne potrebe zajednice i biće najspremniji da doniraju upravo za one oblasti koje su od opšteg interesa, jer će rešavanje tih pitanja pozitivno uticati i na njihov život i poslovanje. Ovakvi modeli finansiranja su tek u začetku u Srbiji, ali polako dobijaju svoj zamah i ne sumnjamo da će lokalne fondacije, uprkos svim globalnim i lokalnim izazovima, uspeti da svoje buduće delovanje u većoj meri obezbede iz svog neposrednog okruženja. 

Koliko se razlikuje delovanje fondacija u zavisnosti od specifičnosti lokalne zajednice? Da li je prikupljanje sredstava lakše u manjim ili većim sredinama?

Na delovanje lokalnih fondacija utiču brojni faktori kao što su društveno-politička i ekonomska situacija u zajednici i šire, brojnost i sastav populacije, njena interesovanja, potrebe i mogućnosti, ali i to kako joj lokalna fondacija pristupa, na koji ih način animira da doniraju i kako usmerava sredstva kojima raspolaže, da li na način koji inspiriše poverenje i dodatnu podršku ili ne. U principu, u većim sredinama živi više ljudi i ima više ekonomskih aktivnosti, pa su i mogućnosti za dobijanje donacija, samim tim, veće. Sa druge strane, u malim sredinama se ljudi dobro poznaju, lakše je identifikovati potrebe zajednice i motivisati ljude da se oko njih angažuju. Naša procena je da će u Srbiji lokalne fondacije najviše zaživeti u zajednicama koje imaju negde između 50.000 i 500.000 stanovnika, jer su te zajednice dovoljno velike i da generišu resurse za rad lokalne fondacije i da iznedre lokalne inicijative koje će biti predmet njene podrške. Taj raspon broja stanovnika omogućava i lokalnoj fondaciji da stalno bude blizu svih dešavanja, što je dosta važno za planiranje i sprovođenje njenih aktivnosti. 

Da li lokalne fondacije iz različitih država sarađuju međusobno?

Lokalne fondacije u Evropi imaju dugu istoriju saradnje i pre nekoliko godina su formirale i Evropsku inicijativu za lokalne fondacije (ECFI) koja okuplja, kako lokalne fondacije, tako i fondacije slične Tragu koje podržavaju njihov rad. Skoro svaka država ima svoju mrežu lokalnih fondacija, a naša je želja da se ona uspostavi i u Srbiji i zemljama regiona. Sve ove fondacije se međusobno posećuju, uče jedne od drugih i razvijaju zajedničke programe, a često se međusobno ispomažu, pogotovo kada su krizne situacije u pitanju. Mi smo, recimo, kroz ovaj program razvili tesnu saradnju sa lokalnim fondacijama iz Rumunije i Mađarske, a sarađujemo i sa organizacijama iz Španije, Austrije i Južne Amerike koje prolaze kroz sličan proces kao i mi. Zato se redovno savetujemo i jedni druge podržavamo kako bismo bili što uspešniji u svojim aktivnostima.