Đavolja varoš

Radan planina je dom retkog prirodnog fenomena koji je erozija oblikovala vekovima – Đavolje varoši. Figure koje čine kamenu formaciju, odnosno đavolje piramide ili kule, kako ih zovu, ponosno se izdižu i do 15 metara visine prkoseći svim sličnim prirodnim konstrukcijama u Evropi, kojih svega ima još nekoliko. Erozivnom duhu vremena odolele su samo stene na čijem tlu su i brušene 202 figure, ukrašene kapama.

Đavolja varoš ne nudi vodu za okrepljenje, ali su njena dva ekstremno kisela izvora, izuzetno bogata mineralima. „Crveno vrelo“ i izvor u „Đavoljoj jaruzi“ idealni su za banjsko lečenje.

Iako je nauka objasnila poreklo nastanka fenomena đavoljih piramida, mitološka odrednica njihovog nastanka je mističnija i možda interesantnija. Po najpoznatijem predanju, nekada davno su živeli krotki ljudi, skladno i mirno, opirući se zlu. Đavo ih je pronašao i opio „đavoljom vodom“. Opijeni, zaboravili su na svetost rodbinskih odnosa, pa su rešili da venčaju sestru i brata. Napori vile da urazumi svatove ostali su samo na pokušaju. Nemoćna, uputi molitve Bogu da spreči incest. Bog usliši vilinu molitvu, spoji nebo i zemlju, dunu jak vetar i okameni svatove.

Za one posetioce koji imaju istančanije čulo sluha, uživanje u prizorima Đavolje varoši može da upotpuni i muzika “đavoljeg orkestara”, još jednog mitološkog predanja, čiji su svedoci i pojedini meštani.

Tanja Mlađen