Od 17. do 19. decembra, Muzej Jugoslovenske kinoteke

U okviru programa Sećanje na…, kojim Jugoslovenska kinoteka oda­je počast istaknutim filmskim stvaraocima, od 17. do 19. decembra 2025, biće prikazan izbor filmova koji će nas podsetiti na opus Miroslave Mire Glišić, jedne od najznačajnijih slikarki kostima i kostimografkinja druge polovine XX veka kod nas. Program predstavlja antologijska filmska ostvarenja među kojima su Sibirska ledi Makbet Andžeja Vajde; Tri , Aleksandra Saše Petrovića; Karolina Riječka,Vladimira Pogačića i Dugi brodovi, Džeka Kardifa.

Neizbrisiv trag na filmskoj i pozorišnoj sceni, u jugoslovenskim, ali i međunarodnim okvirima, Mira Glišić je ostavila tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka.  Pasionirano je radila na domaćoj, ali i međunarodnoj sceni, do trenuka kada njen profesionalni i životni put nije naglo prekinut iznenadnom smrću. Istaknutna umetnica, obrazovana kod uglednih profesora poput Petra Dobrovića, Jovana Bijelića i Mila Milunovića, tokom svoje uspešne karijere kreirala je kostime i deo scenografija za više od 60 pozorišnih predstava i preko 25 filmova jugoslovenske i međunarodnih produkcija. Slavoljub Stefanović-Ravasi, Sava Mrmak, Jovan Živanović, Andžej Vajda, Aleksandar Saša Petrović − samo su neki od niza značajnih reditelja sa kojima je profesionalno sarađivala Miroslava Glišić.

„Filmski kostim jedno je od najlepših filmskih čuda: na filmu, kao i u pozorištu, on je spoj mašte, lepote i funkcije. Ali samo film poseduje i onu čudesnu estetiku ’srebrnog ekrana’, crno-bele slike, za koji su se, sa neverovatnom predanošću, krojili tako raskošni kostimi lepotica i vojskovođa, skitnica i savremenih ljudi. Takve kostime, kao i one u boji, radila je i moja baka, Miroslava Glišić.

Baka je poznavala velike umetnike – slikare, reditelje, skulptore. Neki od njih, za njenog života i posle njene prerane, nepravedno ishitrene smrti, u zenitu stvaralaštva i zrelosti, slikali su Miroslavine portrete i vajali njene biste – dostojno umetnice koja je bila jedan od simbola dramskih umetnosti svoje epohe. Drugovala je sa stvaraocima, producentima, glumcima i glumicama svoga vremena i, kako mi je mama pričala, bila dobra prijateljica sa Mirom Stupicom, Marijom Crnobori i drugim divama kojima je kreirala kostime. Kao javna ličnost bila je i modna ikona, radila i za modnu industriju tadašnje Jugoslavije, ali je pre svega bila skromna, kao umetnica istančana, posvećena, analitična, veoma vredan i dobar radnik i čovek.” – dr Ivana Kronja, filmska kritičarka, unuka Mire Glišić