Gegula

Proizvodnja vrhunske rakije GEGULA je vrsta umetnosti

Od „pamtiveka“ porodica Jovičić se bavila preradom voća i povrća i proizvodnjom rakije. Otkad su domaćinstvo preuzeli Milan i njegova supruga Marija, proizvodnja rakije je unapređena, upakovana je u odličnu dizajn liniju ali su i dalje zadržali stare pradedovske recepte, onakve po kojima su pravili njihovi preci, krajem XIX i početkom XX veka, od šljive crvene ranke šumadinke.

Poznavaoce dobre kapljice u Kraljevu, a i u većem delu Srbije ne treba posebno upoznavati sa Gegulom. Prirodna boja rakije Gegula je usled dugotrajnog uskladištenja u starim hrastovim buradima. Stara hrastova burad čuvaju 11.000 litara rakije iz 2000 godine, ali i stariju. Kao potvrda, tu je inspekcijski zapisnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike srbije.

Rakija GegulaI da se zna – ništa joj nismo uzeli, a ništa joj nismo ni dodali… samo smo joj ime dali – GEGULA. Ostala je čista prava, prirodna. Kroz ovaj porodični program smo deo netaknute prirode pretvorili i u ukusne napitke. Tako smo početkom ove godine napravili Gegulu-Medulu (Medovaču). Zaboravljeni stari recepti dali su nam podsticaj da oživimo stara vremena kada se posluživanje rakije i medovače doživljavalo kao svečan događaj.

Proizvodnja vrhunske rakije GEGULA je umetnost koja balansira između zahteva da se iz izdvojenog alkohola uklone nepoželjne supstance i da se sačuvaju poželjne arome i karakteristike korišćenog voća. Zahvaljujuci primarnoj aromi koja potiče od korišćenog voća, rakija je posle relativnog kratkog vremena sazrevanja pogodna za konzumaciju.

Rakija se dobija procesom destilacije, pri čemu se fermentisana tečna smesa zagreva, alkohol se izdvaja u obliku pare i hlađenjem opet prelazi u tečno stanje.
Alkohol se izdvaja iz smese kao jedinjenje sa nižom tackom kljucanja. Sadržaj alkohola u predestilisanoj tečnosti može se povećavati ponovnim destilacijama, uz smanjenje ukupne zapremine tečnosti.

Fermentacija je proces pri kome se organske supstance (najčešće šeceri) pomoću jednoćelijskih organizama prevode u alkohole.
Iako je proces proizvodnje destilovanih alkoholnih pića poznat jos od najranijih vremena, nove tehnologije omogućavaju dobijanje sve kvalitetnijih proizvoda.

Tehnološki postupak dobijanja rakije sastoji se od četiri osnovne faze i to:
1. mlevenja, sitnjenja ili muljanja plodova
2. fermentacije alkoholnog vrenja, odnosno prevođenja šećera u alkohol i ugljen-dioksid uz pomoć mikroorganizama, ponekad uz dodavanje kvasca
3. destilacije – tehnološke operacije izdvajanja alkohola iz fermentisane smese (popularno pečenje rakije)
4. starenja ili odležavanja, gde se dobijena rakija presipa u određene sudove u kojima odležava.

Za to vreme dolazi do razvijanja ukusa, arome i boje određene vrste rakije…

Gegula je srpski seljak – Gedža!

On sa ponosom nosi tradicionalnu srpsku nošnju i pije domaću prepečenicu koju su vekovima pre njega pili njegovi preci.
Upravo to je bio osnovni motiv da baš on kao zaštitni znak stane na liniju rakija proizvedenih po tradicionalnim receptima koji se vekovima prenose s’ kolena na koleno. Ako mu ukažete poverenje uživaćete, u pravim domaćim rakijama kakve se nude samo u domaćinskim srpskim kućama.


Ostavite svoj komentar na Twitter-u:

[rotatingtweets screen_name=’mojasrbija_rs’ include_rts = ‘1’ show_follow = ‘1’ links_in_new_window = ‘1’ tweet_count = ’10’]