Nastojnik Bitef teatar

Nastojnik, najdugovečnija predstava kikindskog teatra, gostuje u Bitef teatru 7. aprila u 20h.

Režija: Dragan Ostojić

Igraju: Slavoljub Matić, Branislav Knežević i Dragan Ostojić

Ovaj komad, urađen po tekstu Harolda Pintera, a u režiji Dragana Ostojića, premijerno je izveden 19.marta 1988.godine. Svih 28 godina unazad, glumačka postava nije se menjala. Komad nobelovca Harolda Pintera bio je zahvalno štivo koje korespondira sa vremenom i uz gorak osmeh šalje univerzalne poruke, bez obzira na protok vremena.

Predstava Nastojnik zaštitini je znak Narodnog pozorišta Kikinda. Sa ovim komadom svojevremeno je u kikindskom teatru obnovljena mala scena. Reditelj predstave, Dragan Ostojić, svojevremno je izjavio: Kada je reč o nekim socijalnim i društvenim okolnostima interesantno je da se, barem u našem slučaju, okolnosti u kojima žive likovi u „Nastojniku“ u poslednjih dvadeset godina nisu promenile.

Harold Pinter

Rođen je 1930. u Ist endu, radničkom delu Londona. Otac mu je bio krojač portugalsko-jevrejskog porekla. Glumu je studirao na londonskoj Kraljevskoj akademiji dramskih umetnosti i Centralnoj školi za govor i dramu, ali je napustio studije.
Glumačku karijeru započeo je 1951. pod pseudinimom Dejvid Baron i narednih šest godina proveo je po provincijskim pozorištima i na turnejama po Irskoj, nakon čega se posvetio uglavnom pisanju drama.

Godine 1973. počeo je da radi u londonskom Nacionalnom pozorištu kao režiser.

Napisao je 20 književnih dela i 21 scenario i režirao 27 pozorišnih predstava.

Jedan od najznačajnijih pisaca 20. veka, Pinter je bio dobitnik brojnih nagrada: Srebrnog medveda na Berlinskom filmskom festivalu (1963), nagrade BAFTA (1965. i 1971), Šekspirove nagrade (1970), nagrade Lorens Olivije za životno delo (1996), a njegov opus je 2005. krunisan Nobelovom nagradom za književnost. 

Zahvaljujući svom specifičnom stilu kratkih dijaloga i daru da se najekonomičnijim sredstvima stvori izuzetna napetost (npr. upotrebom tišine) Pinterovo prezime je 1960-ih ušlo u opštu upotrebu, a pridev “pinterovski” označava tipično britanski stil, napetost i ambivalentnost.
Najznačajnije Pinterove drame su Soba, Nastojnik, Povratak, Ničija zemlja, Stara vremena, Rođendan, Vreme zabave, Mesečina, Stanica Viktorija, Gorštački jezik

Oduvek je bio poznat po nezavisnim političkim stavovima. Još 1949. godine kažnjen je novčano jer je zbog prigovora savesti odbio da služi vojsku.
Sredinom 1980-ih je postao politički aktivan i glasno je negodovao zbog zloupotrebe moći širom sveta.

Oštro je kritikovao američko-britansku alijansu zbog bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine i bezrezervno je podržavao Srbiju. Na tu temu je za Bi-Bi-Si snimio emisiju “Protivudar”, koja je kod nas prikazana u beogradskom Domu omladine.

U novembru 2006. izabran je za člana Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je nosilac francuskog ordena Legije časti, ali je odbio britansku plemićku titulu.

————————————————–

Ostavite svoj komentar na Twitter-u:

[rotatingtweets screen_name=’mojasrbija_rs’ include_rts = ‘1’ show_follow = ‘1’ links_in_new_window = ‘1’ tweet_count = ’10’]