Eufonija

Još tri koncerta u nastavku festivala Eufonija

Nakon nastupa Vlade Maričića, Sensartike i trija Refleksije u maju i junu, ovogodišnji muzičko-edukativni festival Eufonija u Šidu nastavlja se ovog meseca. Posetioce festivala očekuju još tri koncerta, kao i jedno predavanje.

Prvi u nizu biće koncert „Veče Šopena“ 18. septembra, na kome će nastupiti solistkinje na klaviru Milana Stojaković i Nevena Bajić, dok će nedelju dana kasnije Miloš Čolović sa svojim triom šidskoj publici predstaviti „Budućnost džeza“. Aleksandra Ninković Tašić će 20. septembra održati predavanje pod nazivom „Božansko nadahnuće istorije srpske nauke: Pupin, Tesla, Milanković“, a festival će biti zatvoren 6. oktobra, koncertom „Svevremenska muzika“ i nastupom gudačkog kvarteta „Bilitis“.

Festival se organizuje zajedničkom saradnjom OMŠ „Filip Višnjić“ Šid, Udruženja građana „Šidart“ iz Šida i „Eufonija“ iz Novog Sada i KOC Šid, a pod pokroviteljstvom Opštine Šid.

O učesnicima

Milana Stojaković i Nevena Bajić su već od prvih kontakata sa Šopenovim klavirskim opusom osetile punu vrednost titule „pesnik klavira“ koju njegovo ime decenijama nosi. Klaviristkinje ovim koncertom žele da, prvenstveno učenicima klavirskog odseka, a potom i široj publici približe delo Frederika Šopena, za njih jednog od najvećih liričara i kompozitora. Milana Stojaković je diplomirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Iris Kobal, dok se Nevena Bajić obrazovala na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Mirjane Šuice-Babić. One pored izvođačke delatnosti i ljubavi prema Šopenu dele i pedagoški rad u istoj školi – osnovnoj muzičkoj školi ,,Filip Višnjić”. Sličan ukus za muziku, bliske metodologije rada, kao i karakter, vremenom su povezali dve umetnice u želji da praktičnim radom na sceni pokažu učenicima do kojih ih visina i dimenzija muzika može odvesti. Izabran program, sačinjen od valcera, mazurki, prelida i etida, nije samo rezultat ličnih afiniteta, već i precizno ispraćenog metodološko-nastavnog plana.

Popularizacija džeza kod nas svake sezone iznedri nemali broj solo muzičara i ansambala koji svoj stil i put kroje upravo u ovom pravcu. Među tom plejadom, jedan ansambl je privukao pažnju kritike tokom prošle i ove sezone – reč je o bendu Miloša Čolovića, sastavljenom od trojice mladih, talentovanih džez muzičara. Svoje prvo priznanje trio Miloša Čolovića dobio je prošle godine osvajanjem prve nagrade na međunarodnom takmičenju The Best Musical Mind, u kategoriji za najbolji ansambl. Tom prilikom nagrađeni su i objavljivanjem prvog albuma najavljenog za tekuću, 2017. godinu. Pored samostalnih nastupa, trio povremeno čini i deo većeg sastava – kvinteta Uglješe Novakovića (uz Andreja Stankovića), na čijem prvom albumu ćemo imati priliku da ih čujemo krajem ove godine.

Andreja Hristić je diplomirao na Univerzitetu Anton Bruckner u Lincu, na studijama džez klavira. Godine 2013. upisuje postdiplomske studije na prestižnom američkom koledžu Berklee College of Music. Nastupao je na brojnim koncertima i festivalima, kako na domaćoj tako i na inostranoj evropskoj i američkoj sceni, pri čemu je imao priliku da sarađuje sa eminentnim izvođačima poput Jorisa Dudlija, Alana Praskina, Harija Sokala, Petera Herbolchajmera, Džimija Koba i drugima. Svoju delatnost je sa izvođačke proširio i na pedagošku još 2012, kada počinje da predaje džez klavir u muzičkoj školi „Josif Marinković“ u Vršcu, a nešto zatim počinje sa radom i u svojoj matičnoj školi SMŠ „Stanković“ u Beogradu.

Miloš Grbatinić se muzikom bavi od svoje 13. godine, kada upisuje saksofon i udaraljke u nižoj muzičkoj školi „Filip Višnjić“ u Šidu. Posle završene srednje škole za udaraljke u Novom Sadu, odlazi u Beograd gde upisuje Fakultet muzičke umetnosti, smer džez bubnjevi u klasi profesora Miroslava Karlovića. Od tada aktivno sarađuje sa brojnim džezerima u Beogradu. Godine 2015. postaje član Big Benda Radio Televizije Srbije.

Miloš Čolović je jedan od najmlađih aktivnih džez muzičara u Beogradu. Sa 13 godina je upisao džez odsek u srednjoj muzičkoj školi ,,Stanković“, gde je diplomirao na instrumentima bas gitara i kontrabas. Iste godine je krenuo na časove klasičnog kontrabasa. Čolović je sa svojih nepunih 20 godina integralni deo beogradske džez scene i često svira sa lokalnim muzičarima i gostima. Značajnija imena sa kojima je sarađivao su Adam Nusbaum, Stejpko Gut, Stiv Fišvik, Klaus Rable, Oleg Kirijev, Jelena Jovović, Goran Grbić i drugi. I njegova biografija, kao i Grbatinićeva, bogata je festivalskim nastupima: Jaffa Jazz Festival u Tel Avivu, Beogradski džez festival, Pančevački džez festival, Belgrade SAXperience festival i Bass Passion festival u Beogradu. Prošle godine je ostvario veliki uspeh ušavši među prvih deset finalista svetskog takmičenja Bass Prague u Českoj, u kategoriji džez kontrabas.

Kvartet Bilitis je nastao oktobra 2014. godine u Novom Sadu, kao pandan klasičnom gudačkom kvartetu. U tehničkom smislu, usled sličnog opsega, izvodljivo je prvu violinu zameniti flautom, koja se zahvaljujući boji tona odlično uklapa u zvučno okruženje. U našoj zemlji ne postoji ansambl ovog tipa, te je njegovim članicama posebna čast da predstavljaju neka od najpoznatijih dela kamerne muzike na nov i kreativan način. Klasični deo njihovog repertoara se takođe podudara sa delima pisanim za gudački kvartet, kao i aranžmanima popularnih melodija, ali, u skladu sa postmodernim strujanjima i zahtevima scene, kao i ličnim afinitetima, članice su ga proširile i na savremena muzička ostvarenja. Pored aktivne izvođačke delatnosti u okviru svog kvarteta, ali i orkestara Opere Srpskog narodnog pozorišta, Camerata Academica-e i Vojvođanskih simfoničara, sastav se bavi i pedagoškim radom na Akademiji umetnosti i u muzičkoj školi „Isidor Bajić” u Novom Sadu, a do sada je održao tri celovečernja koncerta u Rumi, Kuli i Novom Sadu. Posebno se izdvaja koncert u Novom Sadu, na kome su kompozicije „Slike Inhibicije“ Alekseja Igudesmana i „Different Trains“ Stivena Rajha doživele regionalnu premijeru, a sklonost ka muzici 20. i 21. veka omogućila im je nastup na otvaranju festivala Nova u Pančevu 2016. godine.

Na celovečernjem koncertu u okviru festivala Eufonija kvartet Bilitis predstaviće se tradicionalnim muzičkim formama, već odavno popularizovanim. Ovaj izbor, a ne savremena dela, nametnuo se gotovo sam usled edukativne komponente festivala. Na repertoaru će se naći Mocart, Bah, Vivaldi, Šopen, Debisi, Sati, Bize, Pučini i brojni drugi velikani muzike. Kvartet Bilitis čine: Ksenija Bašić, flauta; Iva Stanković, violina; Ana Klem-Aksentijević, viola i Milica Svirac, violončelo.

Aleksandra Ninković Tašić je prošle godine ponela značajno priznanje – ličnost godine. Pored toga što je interkulturni ambasador Unesko kluba Univerziteta Sorbona, njen nemerljivi značaj ogleda se i u oživljavanju i osvetljenju jednog od najvećih imena srpske nauke – Mihajla Pupina. Rezultat njene višegodišnje aktivnosti je rad na prikupljanju arhivskog materijala koji se odnosi na život i delo Mihajla Pupina u čitavom svetu. Preko 10.000 dokumenata, od kojih su mnogi po prvi put dostupni javnosti, čine najveću arhivu posvećenu ovom naučniku. Aleksandra Ninković Tašić je autor Pupin memorijalnog projekta u zemlji i regionu, u okviru koga je postavila Pupinov virtuelni muzej, prvi virtuelni muzej koji predstavlja jedno naučno i kulturno nasleđe u svetu. Potpredsednik je Obrazovno-istraživačkog društva „Mihajlo Pupin“ iz Beograda, autor više izložbi, organizator preko trideset predavanja i tribina u čitavoj Srbiji, ali i Crnoj Gori, Mađarskoj i Republici Srpskoj. U uskoj je saradnji sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti, Narodnim muzejem u Beogradu, Univerzitetskom bibliotekom, kao i sa državnim ustanovama koje se bave čuvanjem materijalne i nematerijalne kulturne baštine i predstavljanjem Srbije u inostranstvu, uključujući državne institucije i studentska udruženja. U saradnji sa Istorijskim muzejem u Beogradu, istoričarka je organizovala projekat proglašen za kulturni događaj sezone 2015/2016 pod nazivom „Pupin od fizičke do duhovne realnosti“. Izložbu je posetilo preko 200.000 ljudi i ona je, prema pisanju medija, kako po svom materijalnom sadržaju, tako po do tada neviđenom korišćenju interaktivnosti u Beogradu, nadmašila sve dosadašnje muzeološke standarde i domete kod nas.


Ostavite svoj komentar na Twitter-u:

[rotatingtweets screen_name=’mojasrbija_rs’ include_rts = ‘1’ show_follow = ‘1’ links_in_new_window = ‘1’ tweet_count = ’10’]