Kreativni centarU RITMU SAVREMENE DECE

Kreativni centar, poznati izdavač za decu iz Beograda, obeležava 25 godina postojanja. Za ovih četvrt veka Kreativni centar je izdao preko 700 naslova i postao sinonim za kvalitetnu, poučnu, lepu i zabavnu knjigu – kako za decu raznih uzrasta, tako i za odrasle koji rade sa njima. Na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga Kreativni centar je 2009. proglašen za izdavača godine. Višestruki je dobitnik nagrade Neven i brojnih drugih domaćih i stranih nagrada za svoja izdanja, a na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu, najvećem i najznačajnijem na svetu, Kreativni centar je dobio dve nagrade za najbolji evropski udžbenik.

O uspesima, programskim principima i poslovnoj politici ove kuće govorila nam je Ljiljana Marinković, direktorka Kreativnog centra.

Počeci

Mi smo svi u porodici bili okrenuti knjizi i izdavaštvu – moj otac je bio autor i izdavač, a sestra Slavica i ja smo završile Filološki fakultet. U onim teškim godinama na prelazu osamdesetih u devedesete, rešili smo da probamo da izdajemo slikovnice, što je u početku više bio autorski projekat mog oca nego nagoveštaj prave firme, ali vrlo brzo smo shvatili da ima interesovanja za takvim izdanjima, i onda se u posao postepeno uključila cela porodica. U situaciji kad se izdavači i inicijative u oblasti kulture oko nas gase, mi smo opstali već četvrt veka, što je svakako razlog za zadovoljstvo.

Osnovne ideje

Još na početku smo odlučili da prvenstveno pravimo i objavljujemo onakve knjige kakve bismo mi voleli da čitamo, nešto u čemu uživamo dok nastaje i čemu se svi zajednički radujemo. Takođe, još na početku smo se dogovorili da knjige treba da budu duhovito ilustrovane. Humor je važan element i kod edukativnih knjiga, on pomaže da se i teške teme lakše prihvate. Trudimo se i da u naše knjige unesemo moderne ideje o obrazovanju, društvu i vaspitanju, tako da smo mnogim knjigama probijali stereotipe o tome šta dete treba da čita i kako knjige treba da izgledaju.

Ilustratori za decu

Kad smo počinjali, Bob Živković je bio jedan od retkih ilustratora za decu kod nas, mada je i on u to vreme bio gotovo početnik, ranije je radio uglavnom naučnu fantastiku, tako da je naša kuća rasla zajedno s njim. Biti ilustrator za decu, naravno, nikada nije prvi izbor kad neko završi akademiju. Međutim, u izdavaštvu za decu ima dosta posla i ljudi ubrzo shvate da im se tu pruža prilika da rade. Mi smo edukovali generacije mladih ilustratora, organizovali smo za njih radionice, seminare, sarađujemo intenzivno s profesorima s akademije, koji nam i preporučuju pojedine studente. Trudimo se da nam ne promakne neki talenat i da stalno imamo neke nove ljude u našim redovima.

Stručni saradnici

U pripremu naših izdanja uključeni su pedagozi i razvojni psiholozi, jer oni na najbolji način mogu da procene koliko je nešto uzrasno prilagođeno, i tu imamo dugogodišnju saradnju s Institutom za psihologiju i drugim stručnim institucijama. Kad se rade udžbenici i naučno-popularna izdanja, ljudi koji ih pišu treba da budu zaista stručnjaci u toj oblasti, ali treba da umeju i jednostavno da se izražavaju, što uopšte nije lako. Mi smo kao izdavačka kuća specifični i po tome što dosta naslova mi sami osmislimo unutar kuće, pa onda angažujemo autore za te naslove. Naši urednički timovi dosta rade na prilagođavanju i doterivanju rukopisa, što našim izdanjima daje specifičnu boju i čini ih prepoznatljivima.

Prelazak na tržište udžbenika

Kad je Ministarstvo prosvete 2003. godine rešilo da krene u otvaranje tržišta udžbenika, pozvali su nas da se okušamo u tome, zajedno sa još nekim izdavačima. Mi smo pre toga imali već dosta izdanja iz oblasti dopunske udžbeničke literature – radnih sveski, priručnika i slično, tako da smo u tom trenutku bili među najkvalifikovanijim izdavačima koji mogu da se upuste u takav posao. To je svojevrsna misija, jer je udžbeničko tržište kod nas dugo bilo zatvoreno i pojava novih ideja i metodičkih pristupa je svakako bila korisna. Mi smo već deset godina među tri najveća izdavača udžbenika u Srbiji, i to je veliki uspeh.

Lektira

Mnogo me raduje što je naša knjiga „Moj deka je bio trešnja“ Anđele Naneti zvanično uvrštena u lektiru za 6. razred, a knjiga Jasminke Petrović „Ovo je najstrašniji dan u mom životu“ nalazi se među preporučenim. I u našoj produkciji i kod drugih izdavača ima dosta kvalitetnih naslova, međutim, kreatori programa se sporo odlučuju da neko novo delo uvrste u obaveznu lektiru. Bilo bi bolje rešenje kad bi se veći deo lektire ostavio za slobodnu preporuku nastavnicima, ili kad bi postojao neki širi spisak preporučenih izdanja.

Domaće tržište knjiga za decu

Po nekim svojim karakteristikama slično je tržištu u svetu: kupuje se više za mlađe uzraste, pa zatim entuzijazam roditelja opada sa uzrastom dece. Međutim, za naše tržište je karakteristično što ekonomska situacija diktira da se mnogo više kupuje edukativna literatura nego beletristika. To nije isto kao u svetu, ali u situaciji kad mogu da kupe samo jednu knjigu mesečno, ljudi gledaju da kupe ono što će im biti od najveće koristi. Posebno je teško izdavati domaću knjigu, jer je nju teško adekvatno naplatiti, a prevesti knjigu je tri puta jeftinije. Polovina naše produkcije je domaća.

Komunikacija sa stranim tržištem

Tu je najvažniji sajam u Bolonji koji je specijalizovan za decu, na kome smo stalno prisutni već petnaestak godina. Godinama izlažemo i na sajmu u Frankfurtu. Mi smo u stranim zemljama objavili mnogo više non-fiction izdanja (popularna nauka i edukativna literatura) nego romana za decu jer su ta izdanja lakša za prevođenje. U inostranstvu je objavljeno oko 100 naših naslova, a neki su imali i preko 20 izdanja. I u regionu imamo dobru saradnju.

Čitalačke navike dece u 21. veku

Internet i kompjuterska pismenost sigurno menjaju mnogo toga u dečjoj percepciji: deca brže razmišljaju, traže kraće sadržaje, imaju nešto manje strpljenja za tekstove koji traže veliku pažnju, samoću i dugo razmišljanje. Imamo to u vidu i našim izdanjima pratimo ritam savremene dece. Pored toga, može da se primeti porast interesovanja za neke teme o kojima se ranije nije razgovaralo, kao što je vršnjačko maltretiranje, verbalno nasilje, rodna ravnopravnost itd. Mi se trudimo da našim izdanjima pokrijemo sve te relevantne teme za razvoj današnje dece, što nam mnogi roditelji i deca priznaju.

Kreativni centar u narednih četvrt veka

Nadamo se da će ekonomska situacija u našoj zemlji postati takva da ćemo moći da objavljujemo više knjiga godišnje nego sada. Svakako ćemo u nekom trenutku ući i u izdavanje elektronskih knjiga, to je nešto što vreme nameće. Trudićemo se da što više knjiga ponudimo svetu, jer mislimo da naši autori i urednički timovi zaista imaju sasvim dovoljno dobrih ideja da budu ravnopravni s onim što se u svetu objavljuje.
Aleksandar Gubaš