Kolarac

Obeleženo 139 godina rada zadužbine Ilije M. Kolarca

Povodom 139 godina rada Zadužbine Ilije M. Kolarca, u nedelju, 19. novembra dodeljene su plakete Odbora za izuzetan doprinos programskoj delatnosti i Godišnja nagrada Galerije za najbolju samostalnu izložbu u sezoni 2016/2017.

Ovogodišnji dobitnici Plakete Kolarčeve zadužbine su dr Mira Radojević, vanredna profesorka na Katedri za istoriju Jugoslavije Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Janoš Deže, direktor Mađarskog kulturnog instituta COLLEGIUM HUNGARICUM, Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja Vlade Republike Srbije, i Fakultet likovnih umetnosti. Likovni umetnik iz Novog Sada Milan Kulić dobitnik je Godišnje nagrade Galerije za 2016/2017. Priznanja je uručila predsednica Odbora Kolarčeve zadužbine Nada Popović Perišić.

U muzičkom delu programa nastupio je violinista Dušan Panajotović, najuspešniji mladi muzičar u 2016. godini po izboru Udruženja muzičkih umetnika Srbije.

Pozdravljajući prisutne, upravnica Jasna Dimitrijević je istakla da je 139. godinu rada Kolarčeve zadužbine obeležilo pet stvari – otvorena je Digitalna galerija, Artbioskop Kolarac ima sve više posetilaca, uspešno je završen projekat Tejk over, partnerski projekat u okviru programa Kreativne Evrope čiji je cilj razvoj publike, organizovano je mnogo više naučnih skupova i konferencija putem kojih je Kolarčeva zadužbina dokazala da je prostor za predstavljanje novih naučnih dostignuća i za obrazovanje šire publike, a godina se završava kupovinom klavira “stenvej”.

“Kupovinom ovog klavira dokazujemo da smo reprezentativna dvorana u regionu u narednom periodu. Sredstva su prikupljena kroz akciju koja je trajala od 2014. do 2017. godine, u kojoj su učestvovali naši umetnici u inostranstvu i u Srbiji, pojedinci, kompanije, a najveći deo sredstava je obezbeđen po konkursu Ministarstva pravde Republike Srbije”, rekla je upravnica Kolarčeve zadužbine Jasna Dimitrijević.

O Zadužbini Ilije M. Kolarca

Ilija Milosavljević Kolarac (1800-1878) srpski trgovac, sa izuzetnim razumevanjem značaja kulture i prosvete, ostavio je testamentom svu svoju imovinu prosveti i kulturi svoga naroda, osnivajući 1877. godine dve velike zadužbine: Književni fond (do danas je prevedeno i odštampano preko 200 književnih, naučnih i dela iz oblasti kulture) i Univerzitetski fond koji je bio namenjen podizanju Kolarčevog narodnog univerziteta, za predstavljanje naučnih, književnih i kulturnih dostignuća obrazovanih ljudi tadašnjeg vremena.

Zgrada Kolarčevog narodnog univerziteta podignuta je 1932. godine (arhitekta Petar Bajalović). Programska delatnost na Kolarcu počela je 19. oktobra 1932. godine, a prvi koncert u Velikoj dvorani održan je 4. februara 1932. godine.

Od osnivanja do danas Kolarčeva zadužbina poštuje volju ostavitelja da njegova imovina bude trajno namenjena kulturi, umetnosti i obrazovanju srpskog naroda.

Od 1968. godine Odbor Zadužbine Ilije M. Kolarca svake godine dodeljuje Plaketu Kolarčeve zadužbine za izuzetan doprinos razvoju programa Zadužbine, a od 1977. godine Godišnju nagradu Galerije za najbolju izložbu u protekloj izlagačkoj sezoni.